Arhiva kategorije: O Društvu

Besplatna radionica kardiopulmonalne resuscitacije – 03. listopada 2019.

Poštovane kolegice i kolege,

iznimna nam je čast pozvati Vas na Radionicu kardiopulmonalne resuscitacije, koja će se u prostorijama Dnevne bolnice za ovisnosti Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan održati u četvrtak, 03. listopada 2019. Radionicu organiziraju Radna skupina mladih kardiologa Hrvatskog kardiološkog društva, Sekcija mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije Hrvatske Hrvatskog psihijatrijskog društva te Psihijatrijska bolnica Sveti Ivan.
Radionica je besplatna te može primiti 20 polaznika. Ukoliko ste zainteresirani prisustvovati radionici, molimo vas da nam pošaljete naredne podatke:
– Ime i prezime, titula, ustanova
– Podatak jeste li na specijalizaciji iz psihijatrije (ili dječje i adolescentne psihijatrije), mladi specijalist, tzv. ECP – early career psychiatrist (do 40 godina starosti ili 7 godina specijalističkog staža) ili psihijatar s iskustvom (više ne spadate u navedene kategorije)
– Koliko Vam je u svakodnevnom radu važno biti pripremljen na situacije koje bi zahtijevale kardiopulmonalnu resuscitaciju (primjerice bolnica bez 24-satne hitne medicinske službe, česta dežurstva, rizična populacija i sl.)
– Dodatne informacije, ukoliko bi bile važne za davanje prednosti (prema potrebi)
Vaše prijave šaljite kolegici Ivoni Šimunović Filipčić na ivonasf@gmail.com i kolegici Mateji Grizelj na matejagrizelj@gmail.com do petka 27. 09. 2019., a povratnu informaciju dobit ćete do ponedjeljka 30. 09. 2019. Unaprijed se ispričavamo na kratkom roku, također, ukoliko bude više zainteresiranih od 20 kandidata, koliko radionica može primiti, nastojat ćemo je ponoviti. Prednost se predviđa osobama koje su članovi Sekcije i HPD-a, zadovoljavaju kriterije “mladog psihijatra”, rade posao u kojem su im ovakva znanja i vještine potrebni, te iz ustanova u kojima ne postoji 24-satna hitna medicinska služba.
Veselimo se novim znanjima, vještinama i zajedničkom druženju. Program radionice je u privitku.
Srdačan pozdrav!
Irena Rojnić Palavra

PROGRAM

Hrvatsko psihijatrijsko društvo
Sekcija mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije Hrvatske
Sjedište: Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za psihijatriju
Kišpatićeva ulica 12
Facebook: Sekcija mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije
Croatian Psychiatric Association
Croatian Young Psychiatrists and Trainees Section
Headquarters: Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za psihijatriju

Kišpatićeva ulica 12
10000 Zagreb
Facebook: Sekcija mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije

2. Hrvatski kongres o psihotraumi s međunarodnim sudjelovanjem: “PSIHIČKA TRAUMA – TRAG KOJI SLIJEDI GENERACIJE”

Poštovane kolegice i kolege,

Osobita mi je čast i zadovoljstvo pozvati Vas na 2. hrvatski kongres o psihotraumi s međunarodnim sudjelovanjem, pod motom

“PSIHIČKA TRAUMA – TRAG KOJI PRATI GENERACIJE”.

Drugi hrvatski kongres o psihotraumi slijedi zasade prof.dr.sc. Dolores Britvić začetnice ideje o kongresu o psihičkoj traumi, nastale tijekom i nakon godina rada s osobama, najprije s ratnom, a kasnije i civilnom traumom. Tako je 1. hrvatski kongres o psihotraumi pod nazivom “Psihotrauma između sjećanja i zaborava” održan prije dvije godine u Splitu.

2. hrvatski kongres o psihotraumi održat će se u Opatiji, u smirujućem kvarnerskom plavetnilu hotela “Admiral”.

Domovinski rat suočio nas je s ratnom traumom. Ista je iskustvo visokog traumatizacijskog potencijala  s nesagledivim posljedicama za izravne sudionike rata, ali i za članove njihovih obitelji generacija koje dolaze te društvo u cjelini. U sadašnjem svijetu brzih promjena prati nas eho rata provlačeći se kroz razna stresna i traumatska iskustva s kojima se svakodnevno suočavamo.

S nevjericom sam slušala svoje učitelje koji su početkom rata 1991.g. govorili da će liječenje ljudi pogođenih ratnom traumom trajati najmanje slijedećih 20 godina. Sada kada je prošlo puno više od 20 godina iskustvo nas uči da je još puno posla pred nama i pred generacijama kolega koji dolaze, jer  posljedice traumatskog iskustva mogu trajati generacijama.

2. hrvatski kongres o psihotraumi je, vjerujem, dio niza kongresa koji će se baviti ratnom traumom i posljedicama ratne i poratne traume kroz generacije.

Cilj ovoga kongresa je upoznati se s novim spoznajama iz područja psihotraumatologije i razmijeniti iskustva stručnjaka vezana za dugoročne posljedice psihičke traume. Poseban fokus želimo staviti na kronične posljedice, sekundarnu traumatizaciju i njezinu prevenciju, transgeneracijski prijenos psihičke traume te nove spoznaje vezane za liječenje poremećaja uzrokovanih traumatskim iskustvom.

Stoga na 2.hrvatskom kongresu o psihotraumi želimo okupiti stručnjake iz Republike Hrvatske, ali i iz inozemstva.

Unaprijed se radujemo zajedničkom radu i druženju u Opatiji, u studenom 2019.g.

Predsjednica Organizacijskog odbora:
Predstojnica Klinike za psihijatriju, KBC Rijeka:

izv.prof.dr.sc. Ika Rončević-Gržeta

 

MJESTO I VRIJEME ODRŽAVANJA KONGRESA

Opatija, Hotel „Admiral“

7. do 9. studeni 2019.g.

 

Teme kongresa:

  • Kronične posljedice psihičke traume
  • Posljedice zlostavljanja, fizičkog nasilja, torture
  • Sekundarna traumatizacija
  • Stres/trauma i tjelesne bolesti
  • Trauma, posttraumatski odgovor i seksualne disfunkcije
  • Obitelj i trauma, Transgeneracijski prijenost traume
  • Psihotrauma u razdoblju nakon rata
  • Civilna trauma
  • Nasilje u obitelji
  • Liječenje kroničnih psihičkih poremećaja uzrokovanih traumom (farmakoterapija, psihoterapija…)

 

Sažetke za oralne prezentacije i postere možete slati do 15. rujna 2019.g.

Upute za slanje sažetaka nalaze se na web stranici kongresa:  www.2psihotrauma2019.org

Članstvo

Članovi Društva su redoviti, izvanredni i počasni. Redovitim članovima Društva mogu postati doktori medicine psihijatri i specijalizanti iz psihijatrije. Izvanredni članovi su doktori medicine, psihijatri i drugi profesionalci i neprofesionalci iz inozemstva, te stručnjaci srodnih disciplina koji se bave poslovima zaštite i unaprjeđenja duševnog zdravlja ili se žele u tome angažirati. Skupština društva može na prijedlog Upravnog odbora ili Savjeta Društva proglasiti počasnim članom osobu koja je naročito pridonijela ostvarenju ciljeva Društva. Prijam u članstvo Društva obavlja se na temelju pisanog zahtjeva. Društvo vodi popis svojih članova. Članovima društva izdaje se i članska iskaznica.

Pristupnicom se podnosi zahtjev za učlanjenjem (koja se može poslati poštom ili u elektronskom obliku na adresu Društva), a plaćanjem godišnje članarine postaje se članom Društva. Članarina se sljedećih godina automatski obnavlja plaćanjem članarine za aktualnu godinu. Godišnja članarina iznosi 150,00 kuna. Članarinu treba uplatiti na Hrvatsko psihijatrijsko društvo, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, na račun Društva kod Zagrebačke banke, IBAN: HR8923600001102181638, s naznakom: ime i prezime člana, tj. za koga se plaća, a ne onoga tko plaća, te navesti članarinu za tekuću godinu, npr: Marko Marković, Članarina za 2016. Poziv na broj odobrenja: 90537984151.

Članovima, koji pošalju svoje fotografije, poštom ili u elektronskom obliku, izraditi će se članska iskaznica te poslati na adresu koju je član naveo u pristupnici.

Pristupnicu mozete preuzeti ovdje.

Članska iskaznica (prednja strana – zadnja strana)

Stavovi specijalizanata psihijatrije o edukaciji iz psihoterapije tijekom specijalizacije u Republici Hrvatskoj

Autor: dr. sc. Marko Ćurković, dr. med.

Cilja rada

Edukacija iz psihoterapije neizostavan je dio specijalizacije iz psihijatrije te dječje i adolescentne psihijatrije, na sličan način na koji je psihoterapija neizostavna u svakodnevnom psihijatrijskom kliničkom radu. S obzirom kako se radi o vrlo složenom području ljudskog mišljenja i djelovanja, koje je bremenito određenom vlastitom unutarnjom dinamikom, službena, formalna edukacija iz psihoterapije tijekom specijalizacije iz psihijatrije je nerijetko nezadovoljavajuća. Upravo iz tog razloga, temeljni cilj ovog istraživanja bio je istražiti iskustva specijalizanata psihijatrije te specijalizanata dječje i adolescentne psihijatrije o edukaciji iz psihoterapije tijekom specijalizacije u Republici Hrvatskoj. Osim toga, istražili smo i na koje sve načine specijalizanti stječu psihoterapijska znanja i vještine te utječu li ti različiti načini na određene ishode. Vremenski trenutak provođenja istraživanja bio je dvoznačan. Naime, kao neposredni poticaj poslužila je rasprava o prijedlogu Zakona o psihoterapijskoj djelatnosti. Tijekom tih rasprava posebno se isticala potreba edukacije iz psihopatologije i psihijatrije polaznika određenih psihoterapijskih škola koji nemaju formalno obrazovanje iz neke od „pomagačkih“ profesija. Osim toga, svi ispitanici ovog istraživanja su specijalizanti po „novom“ programu specijalizacije koji je usvojen i provodi se od 2012. godine. Isti je program usklađen sa sličnim propisima u drugim zemljama Europske unije, a u okvirima istoga bila je predviđena značajno opsežnija i sveobuhvatnija formalna psihoterapijska edukacija tijekom specijalizacije. Ipak, do sada nije sustavno istraživana provedba tog programa, niti su istraživane stvarne posljedice njegove primjene.

Materijali i metode

Anketno istraživanje provedeno je internetskim upitnikom u razdoblju od 1. rujna do 20. rujna 2017. godine. Upitnik se sastojao od 74 čestice, a populacija ispitanika bili su svi specijalizanti psihijatrije te dječje i adolescentne psihijatrije u Republici Hrvatskoj. U istraživanju je ukupno sudjelovalo 73 ispitanika, što čini stopu odgovora od oko 71 %. Svi specijalizanti su na sudjelovanje u istraživanju pozvani putem pozivne elektroničke pošte te su u dva navrata (nakon tjedan dana i nakon dva tjedna) poslani podsjetnici i zahvala za sudjelovanjem u istraživanju. Anonimnost ispitanika je u potpunosti bila zajamčena te se upravo iz toga razloga nisu pobliže određivale određene demografske i kliničke karakteristike ispitanika. U samome istraživanju se nisu ocjenjivale pojedine institucije u kojima se službena edukacije iz psihoterapije provodi niti pojedini nastavnici koji sudjeluju u izvršenju iste.

Rezultati

Rezultati istraživanja ukazuju kako se za znatnu većina specijalizanata psihijatrije te dječje i adolescentne psihijatrije veći dio edukacije iz psihoterapije odvija izvan službenog programa specijalizacije (u nekom od specifičnih psihoterapijskih pravaca), a troškove te edukacije specijalizanti u najvećem broju slučajeva sami snose (konzervativna procjena ukazala bi kako oni za tu edukaciju izdvajaju od 5 do 30 % osnovne specijalizantske plaće). Nadalje, kao najvažniji razlog zašto su se odlučili dodatno (izvan službenog programa specijalizacije) psihoterapijski educirati specijalizanti najčešće navode želju postajanja boljim psihijatrima te poboljšanje osobnih psihoterapijskih vještina, dok kao najvažniju prepreku u ostvarenju dodatne edukacije iz psihoterapije izdvajaju financijski trošak te privatne obaveze i zahtjeve. O evaluaciji službenog programa edukacije iz psihoterapije (u okvirima specijalizacije) vrijedi izdvojiti da iako se po završetku iste specijalizanti ne smatraju potpuno stručnima niti u jednom od psihoterapijskih pravaca te smatraju kako je edukacija u programima pojedinih psihoterapijskih pravaca uspješnija, službena edukacija im je pomogla biti boljim psihijatrima te im koristi za budući rad s bolesnicima. Kao najvažnije prepreke na koje nailaze tijekom službene edukacije iz psihoterapije specijalizanti izdvajaju neorganiziranost edukacije kao takve, nedostupnost primjerenih suprevizija, dok veliki dio specijalizanata kao važne prepreke izdvaja i opseg svakodnevnog posla te druge zahtjeve specijalizacije.

O ishodima psihoterapijske edukacije općenito (one u okvirima i izvan službene edukacije iz psihoterapije) specijalizanti ističu kako im je ista u najvećoj mjeri pomogla u holističkom pristupu bolesnicima, općenito u svakodnevnim odnosima s bolesnicima, nošenju sa stresom u radnome mjestu, upravljanju vlastitim emocijama u odnosima s bolesnicima te im je pomogla razaznati utjecaj vlastitih vrijednosti i stavova na terapijski proces. Osim toga, edukacija iz psihoterapije za specijalizante ima značajan pozitivan učinak i na njihov život izvan psihijatrije. Velika većina specijalizanata smatra kako je biti psihoterapeut sastavni dio njihovog identiteta kao psihijatra te je interes za psihoterapiju izražen kod velike većine specijalizanata (što je povezano s njihovom percepcijom o koristima edukacije iz psihoterapije općenito). Iako izrazita većina specijalizanata planira u budućnosti primjenjivati neki od psihoterapijskih pravaca u svome svakodnevnome radu s bolesnicima, mali broj njih se trenutno osjeća sposobnima za samostalni psihoterapijski rad s bolesnicima. Specijalizanti se općenito smatraju vještijima u psihofarmakološkim metodama liječenja.

Značajan broj specijalizanata smatra kako edukacija iz psihoterapije nije isplativa (gotovo svaki treći) te kako troškovi iste ne opravdavaju potencijalne koristi. Jedan broj specijalizanata (gotovo svaki treći) smatra kako psihoterapija nije nužna vještina za biti dobar psihijatar.

Zaključak

Rezultati istraživanja nedvojbeno ukazuju kako je potrebno reorganizirati teorijski i praktični dio službenog programa edukacije iz psihoterapije za specijalizante psihijatrije i dječje i adolescentne psihijatrije u Republici Hrvatskoj. Jedan veliki dio problema odnosi se i na nedostupnost sveobuhvatne i sustavne psihoterapijske edukacije. Naime, iako je situacija u našoj zemlji usporediva sa situacijom u susjednim zemljama i u drugim zemljama Europske unije, nije niti može biti dopustivo da tako važan segment edukacije bude isključivo prepušten logici slobodnog tržišta.

Novo vodstvo sekcije mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije Hrvatske Hrvatskog psihijatrijskog društva

Sekcija mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije Hrvatske osnovana je 2005. godine u sklopu Hrvatskog psihijatrijskog društva i otada smo aktivno uključeni u svjetsku mrežu znanstvene i stručne suradnje, kao i aktivnosti od interesa za specijalizante psihijatrije i mlade psihijatre u Hrvatskoj.

Glavna područja djelovanja Sekcije su poboljšanje edukacije tijekom specijalizacije i rane specijalističke karijere, stručno-znanstvene aktivnosti, podrška specijalizantima i mladim specijalistima u specifičnim pitanjima i pitanjima od općeg interesa, povezivanje i umrežavanje u zemlji i svijetu, informiranje, zaštita digniteta osoba s duševnim smetnjama, prosvjećivanje javnosti na području mentalnog zdravlja i dr.

Naša mreža trenutno broji preko 200 članova, a koordinirana je putem predstavnika 15 izbornih jedinica (psihijatrijski centri).

Nedavno izabrano vodstvo čine:
1. Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska županija i blagajnik – Igor Damašek;
2. Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka županija – Andrej Prošev;
3. Istarska, Primorsko-goranska i Karlovačka županija i tajnik – Igor Salopek;
4. Ličko-senjska, Šibensko-kninska i Zadarska županija – Mate Jureško;
5. Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija – Lovro Uglešić;
6. Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija – Višnja Mandac Bajan;
7. – 11. Zagreb i Zagrebačka županija (5 mjesta) – Marko Ćurković (Klinika za psihijatriju Vrapče i budući predsjednik), Ivona Šimunović Filipčić (Klinika za psihološku medicinu KBC Zagreb), Anja Melada (KB Dubrava i KBC Sestre milosrdnice), Ivana Kekin (KBC Zagreb i prethodna predsjednica te predstavnik Sekcije u HPD-u) i Irena Rojnić Palavra (Psihijatrijska bolnica Sveti Ivan i predsjednica);
12. – 13. Dječja i adolescentna psihijatrija (2 mjesta) – Nikolina Antonia Domokuš i Mia Antić;
14. Zavodi za javno zdravstvo – Mateja Grizelj;
15. Medicinski fakulteti – doktorandi – Dina Bošnjak Kuharić.

Za sva pitanja slobodno se obratite predstavniku svoje izborne jedinice ili nas kontaktirajte putem e-maila na psychiatry.croatia@gmail.com.

Ne zaboravite se učlaniti, a ako ste to već učinili pozivamo Vas da se aktivno uključite u naš rad.

Većina aktivnosti Sekcije posljedica je velikog truda naših članova koji je volonterskog karaktera. Ipak, za puno ostvarenje svrhe i ciljeva Sekcije neophodna je određena potpora. Ukoliko se odlučite poduprijeti naš rad molimo uplate vršite na broj žiro računa HPD-a (OIB: 90537984151): HR8923600001102181638, otvoren kod Zagrebačke banke, uz obaveznu naznaku “za Sekciju mladih” te po mogućnosti informaciju o istom putem službene e-mail adrese (psychiatry.croatia@gmail.com).

 

Nagrada Dr. Ivo Žirovčić

Na temelju članka 16. Statuta Hrvatskog psihijatrijskog društva, Upravni odbor Društva je dana
11. srpnja 2014. godine donio sljedeću

O D L U K U
o uvođenju nagrade „Dr. Ivo Žirovčić“

I.

Uvodi se nagrada „Dr. Ivo Žirovčić“ koja se dodjeljuje za najbolje vrednovani stručni i znanstveni rad objavljen u četverogodišnjem razdoblju između dva Hrvatska psihijatrijska kongresa.

II.

Nagrada se dodjeljuje u obliku plakete, pisanog priznanja i novčanog iznosa.
Visinu novčanog iznosa nagrade utvrđuje Upravni odbor Društva.

III.

Plaketa je izrađena u bronci, dimenzija 10×8 cm, s likom dr. Ive Žirovčića.
Rad je akademskog kipara Tomislava Kršnjavija.

IV.

Nagrada se dodjeljuje svake četvrte godine u sklopu održavanja Hrvatskog psihijatrijskog kongresa.
Odluku o dodjeli nagrade donosi stručno povjerenstvo kojeg bira Upravni odbor Društva.

V.

Prijedloge za dodjelu nagrade mogu podnositi svi članovi Hrvatskog psihijatrijskog društva.

VI.

Pravo natjecanja za nagradu imaju svi članovi Hrvatskog psihijatrijskog društva.
Nagrada se članu Društva u pravilu može dodijeliti samo jednom.

VII.

Evidenciju dodijeljenih nagrada vodi glavni tajnik Društva.

VIII.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Predsjednik HPD-a
prof. dr. sc. Vlado Jukić

EFPT 2012

Ovogodišnji jubilarni 20. Forum Europske federacije specijalizanata psihijatrije (EFPT – European Federation of Psychiatric Trainees) održan je od 21. do 26. svibnja 2012. g. u talijanskom gradiću Sorrentu. Italija je bila zemlja domaćin budući da je jednogodišnji mandat predsjednika EFPT-a imao dr. Domenico Giacco, specijalizant psihijatrije iz Italije. Hrvatsku su, kao punopravnu članicu EFPT-a, predstavljale aktualna predsjednica Hrvatske sekcije mladih psihijatara dr. Iva Rakoš, te dr. Marina Fistonić.

Program cjelokupnog događanja bio je podijeljen na službeni dio Foruma te na znanstveni dio nazvan “New Directions in Psychiatry”. Uvodni dio sastojao se od podsjetnika kako je osnovan EFPT, kako je organiziran i strukturiran, što je postignuto unazad jedne godine te što se očekuje u sljedećoj godini. Važan dio službenog dijela Foruma čine izvještaji zemalja sudionica o promjenama u proteklih godinu dana preko kojih se možemo uvjeriti koliko su različito strukturirani programi specijalizacija u pojedinim zemljama. U Azerbajdžanu do ove godine specijalizacija iz psihijatrije nije niti postojala, već se psihijatrija prakticirala odmah nakon završetka fakulteta. U Bjelorusiji specijalizacija traje jednu godinu, a u tih dvanaest mjeseci nije nužno boraviti na psihijatrijskom odjelu. Potpuno suprotan primjer nalazimo u Velikoj Britaniji gdje postoji 6 različitih specijalizacija iz psihijatrije: odrasla, dječja i adolescentna, gerijatrijska, forenzička psihijatrija, psihijatrija za osobe s poteškoćama u učenju, te psihoterapija. U Irskoj, Izraelu i Poljskoj nedostaje specijalizanata iz psihijatrije. Kolege iz Srbije od ove su godine prilagodili program specijalizacije iz psihijatrije na način vrlo sličan našem – specijalizacija je produljena s 4 na 5 godina, te je uključena osnovna razina edukacije iz psihoterapije.

Kroz poster sekciju izneseni su izvještaji o psihijatriji u zajednici pojedine zemlje, gdje je bilo jasno vidljivo da nijedna zemlja nema dovoljno dobro razrađen sustav. Nagrada za poster izlaganje ove je godine dodijeljena Srbiji.

Radne grupe imaju posebno mjesto u EFPT-u budući da se posao započet na Forumu nastavlja kroz čitavu narednu godinu, kroz upitnike, istraživanja, kontaktiranje određenih organizacija, te državnih tijela. Iz godine u godinu na EFPT-u aktivne su radna grupa istraživanja, razmjene, psihoterapije, dječje i adolescentne psihijatrije te grupa s ciljem osnivanja sekcija specijalizanata psihijatrije u pojedinim zemljama. Od ove se godine aktivirala radna grupa o zdravlju specijalizanata psihijatrije / psihijatara, te radna grupa o transkulturalnom pristupu psihijatriji.

Znanstveni dio bio je dobro uklopljen u cjelokupni program, a između ostalih, imali smo privilegiju slušati predavanja velikih imena suvremene psihijatrije: prof. Normana Sartoriusa, prof. Dinesha Bhugru, prof. Patricea Boyera te prof. Philipa Gorwooda.

Dvadeseti EFPT Forum zatvoren je simboličnom predajom pečata u ruke novog predsjednika EFPT-a, dr. Floriana Riesea koji nas je inspirirano pozvao na sudjelovanje na sljedećem Forumu koji će se održati u Zürichu u lipnju 2013. g.

Pristupnica

PRISTUPNICA za članstvo u Sekciju mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije Hrvatske

Molimo Vas da pažljivo pročitate navedene informacije. Ukoliko želite postati članom Sekcije dovoljno je da ispunite ovaj obrazac i pošaljete E-mailom na našu adresu psychiatry.croatia@gmail.com ili obrazac predajte vašem predstavniku u Odboru.

Godišnje nagrade

Sekcija mladih psihijatra Hrvatske djeluje s ciljem unaprijeđenja edukacije mladih psihijatara, te identifikacije i rješavanja specifičnih problema unutar struke. Od 2007. godine smo utemeljili godišnju nagradu za naše najaktivnije i najuspješnije članove. Nagrada se dodijeljuje u slijedeće dvije kategorije:

1.     «CECE» – nagrada za znanstveni i/ili stručni rad objavljen u tekućoj godini u domaćim i inozemnim časopisima koji se referiraju u “Current Contents“. Nagradu će dobiti mladi psihijatar/ica koji je prvi autor/ica na radu objavljenom u časopisu sa najvećim čimbenikom odjeka (engl. impact factor).

2.     «PEHADE» – nagrada za magistarski i doktorski rad obranjen u tekućoj godini. Nagrade će dobiti sve osobe koje su u tekućoj godini stekle naziv magistra ili doktora znanosti u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.

Nagrade dodjeljuje Hrvatsko psihijatrijsko društvo i svečanost uručenja nagrada bit će na tradicionalnim «Hrvatskim psihijatrijskim danima» u Opatiji svake naredne godinu za ostvarenja u prošloj godini. Nagrade će biti novčane.

 

Burn-out među specijalizantima

Burnout among psychiatry residents – The International Psychiatry Resident / Trainee Burnout Syndrome Study (BoSS)

Nikolina Jovanović1, Julian Beezhold2, Olivier Andlauer3, Martina Rojnić Kuzman1, Anja Podlešek4, Cecile Hanon5, Beate Schulze6

 

1 University Hospital Centre and School of Medicine, Psychiatric clinic, Kispaticeva 12, 10 000 Zagreb, Croatia

2 County Acute Service, Hellesdon Hospital, NWMHFT Norwich NR6 5BE, United Kingdom

3 University of Franche-Comté, CHU Saint-Jacques, Department of Psychiatry, 25000 Besançon, France

4 University of Ljubljana, Faculty of Arts, Department of Psychology, Askerceva 2, 1000 Ljubljana, Slovenia

5 EPS Erasme, 143 av Armand Guillebaud, 92160 Antony, France

6 University of Zurich, Research Unit for Clinical and Social Psychiatry, CH-8057 Zürich, Switzerland

 

Abstract

Aim. To evaluate burnout syndrome and related factors among psychiatry residents in 24 countries worldwide. We report data from Croatia and France, the first two to complete the study.

Methods: The BoSS online questionnaire collects data on demographics, education, work circumstances, The Maslach Burnout Inventory (MBI-GS), The Areas of Worklife Survey, The Patient Health Questionnaire and The Suicide Ideation and Behaviour Questionnaire.

Results: Study sample consists of 224 residents – 54 from Croatia (54% response rate) and 136 from France (34.1%). They both showed moderate level of burnout syndrome, while the Croats had significantly stronger feelings of professional efficacy. Being single, more weekly working hours and fewer vacation days, and higher workload significantly predicted higher emotional exhaustion and higher cynicism.

Conclusion. Our findings indicate moderate level of burnout among psychiatry residents and its strong association with inadequate working conditions.

 

Key words – Burnout, psychiatry, residents, trainees

 

Full text: Die Psychiatrie, 2009;6:1-5

 

Istraživanja među specijalizantima

Problemi specijalističkog usavršavanja iz psihijatrije u Hrvatskoj: perspektiva specijalizanata

Martina Rojnić Kuzman, Nikolina Jovanović, Domagoj Vidović1, Branka Aukst Margetić2, Nina Mayer3, Sandra Blažević Zelić4, Davor Lašić5, Sanea Nadj6, Andreja Borovečki Šimurina7, Marija Kudumija Slijepčević8, Marina Bolanca, Milena Skočić9, Patricija Katić10, Tamara Šoškić9, Silvana Pleština9

 

Klinika iz psihijatrije, KBC Zagreb, Zagreb, Hrvatska

1Psihijatrijska bolnica Vrapče, Zagreb, Hrvatska

2Psihijatrijska bolnica Ivan Barbot, Zagreb, Hrvatska

3Psihijatrijska bolnica Sveti Ivan, Zagreb, Hrvatska

4Klinika iz psihijatrije, KBC RIjeka, Rijeka, Hrvatska

5Klinika iz psihijatrije, KBC Split, Split, Hrvatska

6Psihijatrijski odjel, opća Bolnica Virovitica, Virovitica, Hrvatska

7Psihijatrijski odjel, Bolnica Dubrava, Zagreb, Croatia

8Psihijatrijski odjel, opća Bolnica Bjelovar, Bjelovar, Hrvatska

9Klinika za psihijalošku medicinu, KBC Zagreb, Zagreb, Hrvatska

10Psihijatrijska bolnica Rab, Rab, Hrvatska

 

Sažetak

Cilj studije je procjeniti kvalitetu trenutnog programa specijalističkog usavršavanja iz psihijatrije u Hrvatskoj koristeći objektivne pokazatelje akademskog postignuća specijalizanata i njihovu subjektivnu procjenu formalnog programa specijalizacije i provedbu istog u praksi. Pomoću upitnika smo ispitali 66 specijalizanata iz 15 psihijatrijskih ustanova, klinika i psihijatrijskih odjela u op}im bolnicama u Hrvatskoj. Upitnik sadrži pitanja o općem profilu specijalizanata psihijatrije u Hrvatskoj, o objektivnim pokazateljima akademskog postignuća psihijatara, te ocjenu postojećeg programa specijalizacije. Ispitali smo 89% svih specijalizanata koji su u rujnu i listopadu 2006. godine imali taj status u Republici Hrvatskoj (66 od ukupno 74 specijalizanata). Dobiveni rezultati ukazuju da su specijalizanti psihijatrije bili vrlo dobri studenti tijekom školovanja na medicinskom fakultetu, te da je većina njih nastavila poslijediplomsko školovanje. Dio specijalizanata pokazuje velik interes za znanstveni rad i kliničku psihijatriju, a većina je ukljućena u psihoterapijsku edukaciju izvan redovitog specijalističkog usavršavanja. Većina ispitanika je tek djelomično zadovoljna provedbom programa specijalizacije, te smatra da su glavni nedostaci vezani uz nedostatnost praktične psihoterapije, nedjelotvornost sustava mentorstva i nedostatak financijskih sredstava. Rezultati otkrivaju glavne probleme specijalističkog usavršavnja iz psihijatrije u Hrvatskoj. Slijedeći navedene rezultate provest ćemo istraživanje među mentorima, što će omogućiti daljnje sagledavanje problema i razvoj specifičnih mjera u svrhu poboljšanja edukacije iz psihijatrije u Hrvatskoj.

 

Cijeli tekst u Colleguim Antropologicum 2009; 33 (1): 217-223 ili http://www.collantropol.hr/

Takodjer o tome ovdje.

Pravilnik

Za Pravilnik klinknite ovdje.

Na sjednici Odbora održanoj 17. prosinca 2008, usvojene su dopune pravilnika (ovdje)

Na Skupštini HPD koja se održala tijekom 6. hrvatskih psihijatrijskih dana u Opatiji, 17. travnja 2009, usvojeni su su prijedlozi Sekcije, te novo Tijelo HPDa i Sekcije, Predstavnik Sekcije pri HPDu. U skladu s time usvojene su dopune Pravilnika na sjednici Odbora 22.05.2009. Za aktualno važeći Pravilnik klinikite ovdje.

Međunarodne aktivnosti

Sekcija mladih psihijatara Svjetskog psihijatrijskog udruženja

Zainteresirani specijalizanti psihijatrije te dječje i adolescentne psihijatrije, kao i mladi specijalisti sa do sedam godina specijalističkog staža pozvani su pridružiti se sekciji mladih psihijatara (Early Career Psychiatrists – ECP) koja djeluje pri Svjetskom psihijatrijskom udruženju (World Psychiatric Association – WPA), a s ciljem poticanja i razvoja karijere u psihijatriji.

Odbor sekcije broji osam članova koji predstavljaju: Zapadnu Europu, Istočnu Europu, Sjevernu Afriku i Bliski Istok, Južnu Afriku, Sjevernu Ameriku, Južnu Ameriku, Aziju, Australiju i Novi Zeland. Istaknimo kako je predstavnica regije za istočnu Europu upravo naša kolegica dr. Irena Rojnić Palavra (irojnicpalavra@gmail.com).

Neke od prednosti koje pruža navedena sekcija su stvaranje internacionalnih poznanstava, jačanje međunarodne suradnje, razne stručne i znanstvene aktivnosti, mogućnosti stipendiranja, stjecanje iskustava te naravno dobra zabava.

Kako biste se prijavili za članstvo potrebno je poslati kratak životopis uz motivacijsko pismo i popunjenu prijavnicu koju možete pronaći na web stranicama sekcije.

Dodatne informacije su dostupne na linku:
http://www.wpanet.org/detail.php?section_id=2&content_id=1703

Iskoristite ovu priliku!

 

Young Psychiatrists Network

Mreža mladih psihijatara (Young Psychiatrists’ Network, YPN) je brzorastuća mreža specijalizanata psihijatrije i psihijatara u ranoj fazi karijere, engleski popularno nazvanih early career psychiatrists (u pravilu uključuje specijalizante i specijaliste psihijatrije do 40 godina starosti ili 5 godina od završetka specijalizacije).

Ciljevi su mreže globalni razvoj psihijatrije kroz povezivanje i uspostavljanje suradnje mladih stručnjaka širom svijeta, širenje znanja i razmjena iskustava, olakšavanje stručnog i znanstvenog usavršavanja mladih stručnjaka te unaprjeđenje znanja, vještina i sposobnosti.

Ideja je rođena 2009. godine pod nazivom Mladi psihijatri istočne Europe (Young Psychiatrists Eastern Europe), a na inicijativu sada neaktivnog Švedsko-istočnoeuropskog odbora (Swedish Eastern Europe Committee), uz podršku granta Švedske međunarodne razvojne agencije (Swedish International Development Agency). Istim je putem učinjeno mnogo na prepoznavanju potreba i rješavanju problema mladih psihijatara baltičke regije i Bjelorusije.

Nakon početnih razgovora o zajedničkim ciljevima i potrebi promicanja umrežavanja mladih psihijatara (i specijalizanata) iz Litve, Rusije i Švedske u Kaliningradu 2009., prvi korak bio je stvaranje web platforme. Ovakva komunikacija omogućila je interakciju mladih iz Latvije, Litve, Bjelorusije, Velike Britanije i Švedske, te je organiziran prvi međunarodni sastanak u Vilniusu 2010. godine. Slijedili su sastancij u Rigi 2011., Minsku 2012. i Wroclawu 2014. Ovogodišnji sastanak održat će se u Grčkoj, Porto Heli, od 30. rujna do 3. listopada pod naslovom „Between Past and Future“.

Hrvatska je putem Sekcije mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije Hrvatske Hrvatskog psihijatrijskog društva ove godine pristupila mreži. Koordinatori za Hrvatsku su dr. Irena Rojnić Palavra i dr. Anamarija Petek Erić.

Po prvi smo puta, u periodu od 3. rujna do 4. listopada ove godine, bili službeni dionici sastanka mreže u mjestu Porto Heli u Grčkoj. Uz aktivno stručno sudjelovanje tijekom više simpozija i radionica, sastanak je pružao mogućnost druženja i umrežavanja s kolegama iz preko 40 zemalja Europe i svijeta. Ovo je ujedno bio i najveći sastanak mreže dosad. Naredni sastanak održat će se 2016. Italiji, a onaj 2017. najvjerojatnije u Češkoj.

Sve zainteresirane kolegice i kolege pozivamo da nam se pridruže u radu i druženju, a javiti se možete na ovaj e-mail.

 

European Federation of the Psychiatric Trainees (EFPT)

Zasad postoji tek nekoliko interancionalnih organizacije mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije. U Europi djeluje Europska federacija specijalizanata psihijatrije, European Federation of the Psychiatric Trainees (EFPT) koja je primjer dobro organiziranog udruženja mladih stručnjaka. EFPT vrlo usko surađuje sa psihijatrijskom sekcijom Europskog udruženja medicinskih stručnjaka (Psychiatry Board of the European Union of Medical Specialist (UEMS). EFPT ima 20 zemalja članica i 1 zemlju kandidata. Predstavnici zemalja članica se redovito sastaju na godišnjim forumima. Predstavnici zemalja na EFPT forumima su obično delegirani od strane nacionalnog udruženja specijalizanata i/ili mladih psihijatara, ovisno o ustroju u svakoj pojedinoj zemlji. Svaku zemlju predstavljaju najviše 2 kandidata, ali svaka zemlja ima samo jedan glas prilikom glasanja. Svaka zemlje mora imati delegate na barem dva uzastopna Foruma da bi stekla pravo članstva. Od 2008. godine, na forumu u Gotebörgu, Hrvatska je stekla pravo na članstvo u EFPT-u. Forum EFPT-a se održava u zemlji iz koje dolazi trenutni predsjednik.

Više o tome ovdje:    EFPT – what is it all about

 

World Psychiatric Association Young Psychiatry Council (WPA-YPC)

Na svjetskoj razini sekcije mladih psihijatara djeluju pod okriljem World Psychiatric Association (WPA), koja okuplja mlade predstavnike nacionalnih udruženja psihijatara koja su članovi WPA. U našoj zemlji to je Hrvatsko psihijatrijsko društvo (HPD). WPA je razvila program “Institutional Program to Promote the Professional Development of Young Psychiatrist” s ciljem razvijanja mreža stručne i znanstvene suradnje. Mladi psihijatri ili specijalizanti mogu sudjelovati u tom programu kao predstavici zemlje (representative) ili kao stipendisti na kongresu (fellow). Predstavnici, koji mogu biti predstavnici nacionalnih udruženja mladih psihijatara i specijalizanata zemlje, biraju se na tri godine, te su dio WPA Young Psychiatry Council (YPC). YPC-WPA se sastaje svake tri godine.

Vodstvo

Predsjednica:  Ivana Kekin

Dopredsjednica: Irena Rojnić Palavra

Bivši predsjednik: Marko Tomičević

Tajnica: Nikolina Antonia Domokuš

Blagajnik: Marko Čurković

Predstavnik Sekcije u HPD-u: Marko Tomičević

 

  1. KBC Osijek – Silvija Topić
  2. Našice, Požega, Slavonski brod, Vukovar, Vinkovci – Matija Bartolović
  3. Dječja i adolescentna psihijatrija – Nikolina Antonia Domokuš
  4. KBC Rijeka, PB Rab, PB Lopaca, Pula – Vedran Orešković
  5. Zavodi za javno zdravstvo – Irena Rojnić Palavra
  6. PB Ugljan, Zadar, Knin, Gospić- Snježana Milanović
  7. KBC Split, Dubrovnik, Šibenik – Ivana Pedišić
  8. PB Ivan Barbot – Popovača, Sisak, Bjelovar, Virovitica, Varaždin, Čakovec – Višnja Martić
  9. Medicinski fakulteti – doktorandi Dina Bošnjak
  10. PB Vrapče, Zagreb – Marko Čurković
  11. PB Sveti Ivan, Zagreb – Goran Uzelac
  12. KBC Zagreb – Ivana Kekin, predsjednica
  13. Klinika za psihološku medicinu, KBC Zagreb – Mario Stipčević
  14. KB Dubrava Klinika za psihijatriju, KBC Sestre milosrdnice Klinika za psihijatriju – Marina Fistonić Rogoznica
  15. Prošli predsjednik- Marko Tomičević

 

 

 

 

 

 

 

Sekcija mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije Hrvatske

Sekcija mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije Hrvatske je dio Hrvatskog psihijatrijskog društva. Sekcija je neprofitabilna nevladina udruga u koju se radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva i zadataka dragovoljno udružuju mladi psihijatri i specijalizanti psihijatrije.

Opći ciljevi sekcije su promicanje aktivnosti mladih psihijatara, osobito edukacije, znanstvenih i stručnih skupova, znanstvenih publikacija, razvoj komunikacijske mreže, kao i identifikacija i rješavanje specifičnih problema unutar struke. Glavni cilj je praćenje programa edukacije tijekom specijalizacije i identifikacija postojećih problema kroz istraživanja i objavljivanje rezultata, u cilju podizanja kvalitete specijalističkog usavršavanja. Aktivnosti se planiraju provoditi putem organizacije simpozija mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije Hrvatske na nacionalnoj i internacionalnoj razini, putem razmjena, osiguravanjem stipendija, organizacijom edukacijskih skupova, te putem ostvarivanje i objavljivanja nacionalnih projekata. Od iznimne važnosti nam je daljnji aktivan rad ove organizacije u internacionalnim udruženjima specijalizanata i mladih psihijatara. Na ovaj način se hrvatski specijalizanti psihijatrije i mladi specijalisti uključuju u svjetsku mrežu znanstvene i stručne suradnje s ciljem unaprijeđivanja naših znanja i vještina.

Sekcija mladih specijalista i specijalizanata psihijatrije je osnovana 15. prosinca 2005. godine na sjednici osnivačke skupštine Sekcije mladih psihijatara i specijalizanata psihijatrije Hrvatske pri Hrvatskom psihijatrijskom društvu pod pokroviteljstvom njegovog predsjednika prof. dr. sc. Ljubomira Hotujca. Na sjednici je izabran Odbor od 15 osoba, predstavnika psihijatrijskih ustanova diljem Hrvatske čiji je zadatak da kroz narednih dvije godine dana izglasaju pravilnik sekcije, kojim se, uz Statut HPD-a regulira pravni status djelovanja sekcije, te da započnu provoditi ciljeve organizacije. Aktualni pravilnik je usvojen na sastanku Odbora 17. prosinca 2008. Sekcija je prvi put javnosti predstavljena na III Hrvatskim psihijatrijskim danima u Opatiji u travnju 2006. godine.

Članovi sekcije mogu biti:

  • specijalizanti
  • mladi specijalisti (do 7 godina specijalističkog staža i/ili manje od 40 godina života)

Članom sekcije mogu postati svi članovi HPD-a automatizmom, ukoliko su zadovoljeni gore navedeni uvjeti dobi i trajanja specijalističkog staža. Članarina za članstvo u sekciji se podmiruje plaćanjem članarine HPD-a.

Nagrade autorskih radova

Hrvatsko psihijatrijsko društvo u sklopu 9. hrvatskih psihijatrijskih dana, koji su se održali u Opatiji od 12. do 15. travnja 2012. godine dodijelilo je nagrade za najbolje prikaze.
U kategoriji usmenih izlaganja nagrađeni su:

  1. Zoran Čavajda, dr. med., na temu „Lamotrigin u liječenju shizofrenije“,
  2. Suzana Vlatković, dr. med., na temu „Pisa sindrom kod bipolarnog poremećaja raspoloženja“,
  3. Ivana Sindik, dr. med., na temu „Razlog transfera HIV pozitivnog pacijenta sa metadonske na buprenorfinsku terpiju“,
  4. Snježana Milanović, dr. med., na temu „Kako liječiti shizofrenog bolesnika nakon što smo iscrpili sve psihofarmakoterapijske mogućnosti“.

U kategoriji postera nagrađene su:

  1. prim. dr. sc. Nadica Buzina, na temu „Diferencijalno dijagnostičke dileme u pacijenta koji je počinio teško ubojstvo“,
  2. mr. sc. Daniela Petrić, na temu „Školska fobija ili prodrom psihotičnog poremećaja“.

Na skupu je dodijeljena i nagrada dr. sc. Anđelku Vidoviću za znanstveni rad pod naslovom „Exaggerated platelet reactivity to physiological agonists in war veterans with posttraumatic stress disorder“ koji je objavljen u časopisu Psychoneurowndocrinology.


Zahvalnice

Hrvatsko psihijatrijsko društvo na Četvrtom psihijatrijskom kongresu (Cavtat, 2006.) dodijelilo je zahvalnice prof. dr. Nikoli Mandiću i prof.em.dr.sc. Borbenu Uglešiću zbog dugogodišnjeg predanog i uspješnog rada u psihijatriji i iznimnog doprinosa razvitku hrvatske psihijatrijske zananosti i struke

HRVATSKI PSIHIJATRIJSKI KONGRESI

Društvo je pokretač i osnivač Hrvatskih psihijatrijskih kongresa.  Na taj način ispunjen je osnovni cilj plana rada Društva. Kongresi se održavaju, onako kako je predviđeno, svake četiri godine.

PRVI HRVATSKI PSIHIJATRIJSKI KONGRES (Split, 1994.)
DRUGI HRVATSKI PSIHIJATRIJSKI KONGRES (Opatija, 1998.)
TREĆI HRVATSKI PSIHIJATRIJSKI KONGRES (Osijek, 2002.)
ČETVRTI HRVATSKI PSIHIJATRIJSKI KONGRES (Cavtat, 2006.)
PETI HRVATSKI PSIHIJATRIJSKI KONGRES (Šibenik, 2010.)

Izdanja Društva


Časopisi


SOCIJALNA PSIHIJATRIJA

Službeno glasilo Hrvatskog psihijatrijskog društva je časopis Socijalna psihijatrija.

Impresum
Upute autorima

Sažetci po godinama:

2020.g.

54(4)

53(3)

52 (2)

51 (1)

2019.g.

50 (4)

49 (3)

48 (2)

47 (1)

2018.g.

46 (4)

46 (3)

46 (2)

46 (1)

2017.g.

45 (4)

45 (3)

45 (2)

45 (1)

2016.g.

44 (4)

44 (3)

44 (2)

44 (1)

2015.g.

43 (1)

43 (2)

43 (3)

43 (4)

2014.g.

42 (1)

42 (2)

42 (3)

42 (4)

2013.g.

41 (1)

41 (2)

41 (3)

41 (4)

2012.g.

40 (1)

40 (2)

40 (3)

40 (4)

2011.g.

39 (1)

39 (2)

39 (3)

39 (4)

do 2010.g.

BILTEN

Prvih godina postojanja Društvo se oglašavalo Biltenom kao glasilom Društva. Prvi broj glasila izišao je u siječnju 1993. godine, a zadnji u prosincu 1997. godine.

Bilteni po brojevima:

Br. 1-1

Br. 5-1

Br. 6-1

Zbornici


PSIHIJATRIJSKI KONGRESI

Prvi hrvatski psihijatrijski kongres
Kongres je održan u Splitu od 21. do 24. rujna 1994. godine u organizaciji Hrvatskog psihijatrijskog društva. U Zborniku su sažetci uvodnog predavanja te 29 sažetaka iz biologijske psihijatrije, 48 sažetaka iz ratne psihijatrije, 27 sažetaka iz psihoterapije i 64 sažetka is socijalne psihijatrije (ukupno 169 sažetaka).

Drugi hrvatski psihijatrijski kongres „Psihijatrija u medicini i društvu“
Kongres je održan u Opatiji od 23. do 27 rujna 1998. godine u organizaciji Hrvatskog psihijatrijskog društva, Psihijatrijske Klinike Zagreb i Klinike za psihijatriju Rijeka te suorganizaciji Akademije medicinskih znanosti Hrvatske i pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Knjiga sažetaka sadrži 135 sažetaka.

Treći hrvatski psihijatrijski kongres „Za duševno zdravlje i međusobno razmijevanje“
Kongres je održan u Osijeku od 25. do 28. rujna 2002. godine. Knjiga sažetaka sadrži 234 sažetka.

Četvrti hrvatski psihijatrijski kongres „Za boljitak bez stigme“
Kongres je održan u Cavtatu od 4. do 8. listopada 2006. godine u organizaciji Hrvatskog psihijatriskog društva i Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Knjiga sažetaka sadrži 111 sažetaka oralnih prezentacija i 116 sažetaka postera.

Peti hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem „Za duh i dušu“
Kongres je održan u Šibeniku od 29. rujna do 3. listopada 2010. godine u organizaciji Hrvatskog psihijatriskog društva i Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Zbornik sažetaka sadrži 186 sažetaka usmenih prezentacija podijeljenih u 16 tema, 12 radionica i okruglih stolova te 54 sažetka postera.

6. hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem „Hrvatska psihijatrija u kontekstu etičkih-pravnih i društvenih propitivanja“
Kongres je održan u Zagrebu od 9.-11. listopada 2010. u organizaciji Hrvatskog psihijatriskog društva. Knjiga sažetaka sadrži 246 radova, od čega 132 izloženih u vidu predavanja, a 114 u vidu postera.

 

PSIHIJATRIJSKI DANI

Zbornik radova „Prvi hrvatski psihijatrijski dani“
Prvi hrvatski psihijatrijski dani održan je u Rovinju od 18.-21. travnja 2004. godine u organizaciji Hrvatskog psihijatrijskog društva i Klinike za psihijatriju KBC Zagreb, a pod visokim pokroviteljstvom prof. dr. sc. Andrije Hebranga, potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministara zdravstva i socijalne skrbi RH. Zbornik radova sadrži 86 sažetka radova, 19 ih je izloženu u vidu predavanja, a 67 u vidu postera.

Zbornik sažetaka „Drugi hrvatski psihijatrijski dani“
Drugi hrvatski psihijatrijski dani održani su u Opatiji od 17. do 20. ožujka 2005. godine u organizaciji Hrvatskog psihijatrijskog društva i Klinike za psihijatriju KBC Zagreb. Zbornik sažetaka sadrži 98 sažetaka radova, od čega ih je 21 izloženo u vidu predavanja, 77 u vidu postera.

Zbornik sažetaka „Treći hrvatski psihijatrijski dani“
Treći hrvatski psihijatrijski dani održani su u Opatiji od 6. do 9. travnja 2006.godine u organizaciji Hrvatskog psihijatrijskog društva i Klinike za psihijatriju KBC Zagreb. Zbornik sadrži 88 sažetaka radova, od čega ih je 20 izloženo u vidu predavanja, a 68 u vidu postera.

Zbornik sažetaka „Četvrti hrvatski psihijatrijski dani“
Četvrti hrvatski psihijatrijski dani održani su u Opatiji od 29. ožujka do 1. travnja 2007. godine u organizaciji Hrvatskog psihijatrijskog društva i Klinike za psihijatriju KBC Zagreb. Zbornik sadrži 77 sažetaka radova, od čega ih je 18 izloženo u vidu predavanja, a 59 u vidu postera.

Zbornik sažetaka „Peti hrvatski psihijatrijski dani“
Peti hrvatski psihijatrijski dani održan je u Opatiji od 10. do 13. travnja 2008.godine u organizaciji Hrvatskog psihijatrijskog društva i Klinike za psihijatriju KBC Zagreb. U zborniku sažetaka nalaze se sažetci dva plenarna predavanja te svih prezentiranih radova. Plenarna predavanja održali su prof. Juan E. Mezzich, tadašnji predsjednik Svjetskog psihijatrijskog udruženja i prof. M. Maj koji je tada bio kandidat za budućeg predsjednika Svjetskog psihijatrijskog udruženja. Zbornik sadrži 85 sažetaka radova, od čega ih je 18 izloženo u vidu predavanja, a 66 u vidu postera.

Zbornik sažetaka „Šesti hrvatski psihijatrijski dani“
Šesti hrvatski psihijatrijski dani održani su u Opatiji od 16. do 19. travnja 2009.godine u organizaciji Hrvatskog psihijatrijskog društva i Klinike za psihijatriju KBC Zagreb. Zbornik sadrži 76 sažetaka radova, od čega ih je 23 izloženo u vidu predavanja, a 53 u vidu postera.

Zbornik sažetaka „Sedmi hrvatski psihijatrijski dani“
Sedmi hrvatski psihijatrijski dani održani su u Opatiji od 25. do 28. ožujka 2010. godine u organizaciji Hrvatskog psihijatrijskog društva i Klinike za psihijatriju KBC Zagreb. Zbornik sadrži 76 sažetaka radova, od čega ih je 16 izloženo u vidu predavanja, a 60 u vidu postera.

Zbornik sažetaka „Osmi hrvatski psihijatrijski dani“
Osmi hrvatski psihijatrijski dani održani su u Opatiji od 14. do 17. travnja 2011. godine u organizaciji Hrvatskog psihijatrijskog društva i Klinike za psihijatriju KBC Zagreb. Zbornik sadrži 84 sažetaka radova, od čega ih je 22 izloženo u vidu predavanja, a 62 u vidu postera.

Zbornik sažetaka „Deveti hrvatski psihijatrijski dani“
Deveti hrvatski psihijatrijski dani održani su u Opatiji od 12. do 15. travnja 2012. godine u organizaciji Hrvatskog psihijatrijskog društva i Klinike za psihijatriju KBC Zagreb. Zbornik sadrži 73 sažetaka radova, od čega ih je 21 izloženo u vidu predavanja, a 52 u vidu postera.

Zbornik sažetaka „Deseti hrvatski psihijatrijski dani“
Deseti hrvatski psihijatrijski dani održan su u Opatiji od 04. do 07. travnja 2013. Godine u organizaciji Hrvatskog psihijatrijskog društva. Zbornik sadrži 93 sažetaka radova, od čega ih je 20 izloženo u vidu predavanja, a 73 u vidu postera.

Zbornik sažetaka „Jedanaesti hrvatski psihijatrijski dani“
Jedanaesti hrvatski psihijatrijski dani održani su u Opatiji od 10. do 13. travnja 2014. Godine u organizaciji Hrvatskog psihijatrijskog društva. Zbornik sadrži 72 sažetaka radova, od čega ih je 18 izloženo u vidu predavanja, a 54 u vidu postera.


Knjige


Knjige …

Brošure


Brošure …